Prednosti zelenog krova
Zaštita hidroizolacije od UV zracenja, velikih temperaturnih razlika i mehanickih oštecenja
Prosječni životni vijek, čak i stručno i kvalitetno izvedene hidroizolacije iznosi 15-25 godina. Razlozi leže u ekstremnim atmosferskim uvjetima, kojima je hidroizolacija izložena tijekom godina. U našem kontinentalnom dijelu tijekom godine razlika u temperaturi može iznositi i do 100 °C, a dnevna razlika čak i do 60 °C. Ispod ozelenjenog krova, h.i. se nalazi u području ujednačenije temperature, tako da je godišnja razlika temperature 35 °C, a dnevna 15 °C.UV zračenje i visoka ljetna koncentracija ozona dodatno ubrzava proces starenja membrane. Posljedica toga je zamor materijala, skupljanje, nastanak pukotina i konačno, procurjevanje.Uz to zeleni pokrov štiti od nepovoljnih mehaničkih utjecaja, sisanja vjetra, vandalizma i posljedica nekontroliranog vatrometa (sve popularnije i kod nas). Praksa pokazuje da zeleni pokrov dvostruko produljuje životni vijek hidroizolacije.
Apsorpcija zračnog zvuka smanjuje buku u okolišu, i poboljšava zvučnu zaštitu prostorija ispod krova
Ozelenjeni krovovi smanjuju refleksiju zračnog zvuka od krovne površine i do 3 dB. Istovremeno smanjuju prijenos zvuka u prostor neposredno ispod krova i do 8 dB.Premda ove brojke na prvi pogled ne izgledaju impozantno, u praksi se pokazalo da čovjek doživljava smanjenje buke od 10 dB, kao smanjenje zvuka na pola glasnoće.Za građevine koje se nalaze u području jakih izvora buke kao što su aerodromi, tvornice, diskoteke, dolazi ovaj argument naročito do izražaja.Valja također napomenuti da zelenilo na krovu apsorbira i znatno smanjuje utjecaj danas sve prisutnijih visoko frekventnih elektromagnetskih valova koje emitiraju prijenosne radio stanice i mobilni telefoni.
Poboljšanje učinka postojeće toplinske izolacije na novim i saniranim krovima
“Zeleno krzno” na krovu dopunjava pozitivnu bilancu ukupne toplinske zaštite krovne konstrukcije. Ova činjenica posebno vrijedi za brojne loše toplinski izolirane krovove kojima sanacija tek predstoji.Udio posebnih sistema krovnih vrtova sa garantiranim otporom prolaza toplinske energije (prema Zakonu o građenju) dvostruko se isplati.Naknadno ozelenjavanje štiti postojeću (upotrebljivu) toplinsku izolaciju i brine istovremeno da se sačuvaju projektirane, zakonom propisane toplinske vrjednosti.Ovisno o projektiranim slojevima krovnog vrta, moguće je uštediti 1-2 litre lož-ulja po metru kvadratnom krova.Krovni vrtovi sa učinkom toplinske izolacije aktivni su čimbenici u procesu smanjenja nepovoljnih utjecaja na globalne klimatske promjene, kao i uštede energije
Smanjenje dojma “pregrijavanja” ljeti, kroz lokalno povećanu vlažnost zraka i toplinsku zaštitu
Stanari nalaze svoj interes u ljetnim mjesecima kroz efekt hlađenja i zaštitnog djelovanja od pregrijavanja.Ispitivanja Drefal-a (Drefal, Jens: Dachbegrünung, Köln 1995), pokazuju da su klimatske vrijednosti prostora ispod ozelenjenog krova izjednačene prostorijama u prizemlju objekta.Tipična ljetnja sparina u potkrovljima, koja čini rad i život u takvim prostorima gotovo nemogućim, pod kvalitetno ozelenjenim krovom, jednostavno, ne postoji.
Mogućnost korištenja za odmor i rekreaciju, iznajmljivanje drugim korisnicima
Na krovnim površinama moguće je ostvariti raznoliku paletu korisnih sadržaja. Bilo da se radi o zelenim površinama sa minimalnim zahtjevima za održavanjem, čija se funkcija proteže od estetske do tehničke, pa sve do uporabivih vrtnih terasa uz “kafiće” na krovu.Ukoliko statička i financijska konstrukcija dozvoljavaju, na krovu je moguće formirati prostore za sport i rekreaciju, umjetna jezera ili čak i bazene za plivanje usred zelene oaze. Primjere za to nalazimo na krovovima New Yorka, gdje se pojam krovnih vrtova - perivoja, udomaćio kroz stoljetnu tradiciju.U gusto izgrađenim gradskim cjelinama, prostor koji smo uzeli zemlji, i višestruko ga multiplicirali kroz katnost građevine, uzimamo gotovo za normalno, da se na taj način skupo gradsko zemljište do maksimuma iskoristi. Najmanje što možemo učiniti, u ekološkom smislu, je da barem jednu, posljednju etažu – vratimo prirodi, a time joj se i sami približimo.
Očuvanje i stvaranje novih prirodnih staništa za razne životinjske i biljne vrste
Tamo gdje je priprodna ravnoteža narušena kroz “zacementirano” tlo, moguće je barem dijelu flore i faune, nadoknaditi izgubljeno. U takvim sterilnim gradovima, polaznom stepenicom na putu povratka prirodi, možemo smatrati ekstenzivne krovne vrtove, koji ne zahtjevaju naročitu njegu, a za uzvrat pružaju novo stanište za sitne insekte, koji, kao hrana privlače ptice...Prirodnom selekcijom, samorazmnožavanjem i održanjem u stresnim uvjetima života na krovu, vremenom se formiraju jedinstveni ekosistemi, sa svojim osebujnim krakterom.U smislu održivosti, pozitivnan efekt sadnje različitih vrsta seduma na istom krovu, je taj, da otpornije vrste samorazmnožavanjem popunjavaju praznine ostale nakon prirodne eliminacije manje otpornih vrsta. Stoga se sadnja monokultura na istom krovu ne preporuča, ukoliko nije dokazana održivost istih, a dizajnerski je nezamislivo drugo riješenje.
Zadržavanje oborinskih voda + sporiji dotok oborinskih voda u kanalizaciju = rasterećenje odvoda
Krovno zelenilo ostvaruje značajan udio u gospodarenju vodom. Ovisno o vrsti zelenog krova i materijalima koji se koriste u mješavini supstrata moguće je u okviru krovnog sistema zadržati 50-90% padalina. Veći dio vode se kroz transpiraciju biljaka i hlapljenje vode iz supstrata, vraća brzim putem u tok kruženja vode u prirodi. Preostali višak vode se sa većim vremenskim zakašnjenjem odvodi sa krova. Sistem kanalizacije oborinskih voda sa priključnim izljevima, odterećen je godišnje priliva u količini cca 700 litara vode po metru kvadratnom zelenog krova. Istovremeno se znatno reducira mogućnost povrata vode iz kanalizacije i poplava, koje se dešavaju za vrijeme jakih kiša i naglih oluja. Osim toga, zeleni krovovi na novo-gradnjama i na objektima sa velikim krovnim površinama, pri projektiranju odvodnje i kanalizacije reduciraju dimenzija kanala, preljeva i slivnika.
Smanjenje dojma “pregrijavanja” ljeti, kroz lokalno povećanu vlažnost zraka i toplinsku zaštitu
Globalno zatopljenje, porast stanovništva i lokalni utjecaji od grijanja stanova, industrije i prometa doprinose tome da se temperatura zraka u gradu povećava. Razlika u temperaturi između centra grada i rubnih dijelova rahlije izgradnje, u ljetnim mjesecima može doseći i 10°C. Izostanak noćnog hlađenja znatno utječe na zdravlje i kvalitetu života stanovništva. Prirodni “klima uređaji” kao što su zelene površine i parkovi mogu apsorbirati i do 80% viška toplinske energije kroz vlažnost tla i vegetaciju. U gusto naseljenim područjima sve je manje slobodnih zelenih zona. Krovni vrtovi dobar su nadomjestak zelenilu na tlu za koje je sve manje mjesta. Kroz prohlađivanje i vlaženje suhog, toplog zraka, barem u ograničnom dijelu ozelenjenog naselja, dolazi do poboljšanja mikroklime, a time i ugodnije i zdravije okoline za život.
Smanjenje dojma “pregrijavanja” ljeti, kroz lokalno povećanu vlažnost zraka i toplinsku zaštitu
“Gradski zrak nas čini bolesnima”, ovo potvrđuju brojne zdravstvene istraživačke studije posljednjih godina. Prije svaga je tu dušik, ugljični monoksid, hlapljivi organski spojevi i sitne čestice koje su otpad sagorijevanja pogonskih goriva. Sve ovo zajedno, čini opasnu i po zdravlje štetnu mješavinu.U prosjeku bi čovjek morao dnevno “progutati” 10.000 litara ovog onečišćenog zraka - osnovnog hranjiva za ljude, biljke i životinje. Biljke pomažu u poboljšanju kvalitete zraka. Samo kroz vegetacijski pokrov i usporavanje protoka onečišćenog zraka, 1 metar kvadratni krovnog vrta profiltrira godišnje i do 20 dag prašine i otpadnih tvari. Čak i dušikove spojeve i kao i druge štetne spojeve koji se nalaze u zraku i oborinama, biljke zadržavaju i prerađuju na način da pročišćavaju i oplemenjuju zrak koji udišemo.
Zeleni krovovi uljepšavaju čovjekov okoliš, te unose element prirode u urbane sredine
Jedan grad stanovnici i putnici namjernici mogu doživljavati iz raznih vizura. Pojačana potreba za parkirališnim mjestima, kao i premještanje samog prometa u podzemne nivoe, otvara mjesta za ozelenjene trgove za pješake (primjer kod nas Importanne galerija kod glavnog kolodvora ili Beyswater u Londonu)Krovove na visokim zgradama ne gledaju samo ptice, padobranci ili turisti na panoramskim letovima. Ponekad se radi o građevinama projektiranim u nekoliko nivoa, gdje se sa viših katova pruža pogled na niže katove, pri čemi se krovne površine koriste i za odmor i rekreaciju.Fotomontaža aktivistkinje Leslie Hoffman pod naslovom Emerald City ide u prilog oplemenjenoj slici grada NewYorka na kojeg tisuće turista svakodnevno bace pogled sa Empire State Building, svojevremeno najviše građevine na svijetu (link na članak).
